Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Stranica 2/2 Previous  1, 2

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 20:29

Elipsa i Einstein-ove veličine

a) Keplerovi zakoni:

Planete se kreću oko Sunca po eliptičnim putanjama. U jednoj (zajedničkoj) žiži tih elipsi nalazi se Sunce. (Prvi Keplerov zakon)
Radijus vektor ( duž koja spaja središte Sunca sa središtem planete) u istim vremenskim intervalima prebriše uvijek iste površine. (Drugi Keplerov zakon)
Kvadrati vremena obilaska planeta oko Sunca odnose se kao treći stepeni njihovih srednjih rastojanja oko Sunca. (Treći Keplerov zakon)

b) Parametri elipse:

Elipsa je geometrijsko mjesto tačaka jedne ravni za koje je zbir udaljenosti (r1 i r2) od dvije stalne tačke F1 i F2 ( žiže ili fokusi elipse) stalan (r1 + r2 = 2a).
„Parametri elipse“: .
- Velika osa elipse: 2a = A’A
- Mala osa elipse: 2b = B’B
- Žižna (fokalna) razdaljina: 2e = F1F2
- Koeficijent spljoštenosti elipse: k = b/a
- Spljoštenost elipse: α = 1-k
- Ekscentričnost (numerički ekscentricitet) elipse: ε = e/a , (ε2 = 1-k2)
- Žižni parametar (tetiva kroz žižu paralelno sa malom osom elipse): 2p = 2b2/a.

c) Einstein-ove (i Lorentz-ove) veličine možemo „konstruisati“ (šestar i lenjir) za svaku (bilo koju) elipsu
ako označimo parametre elipse na sljedeći način:

1. Velika osa elipse: 2a = 2ct = A’A
2. Mala osa elipse: 2b = 2vt = B’B
3. Žižna (fokalna) razdaljina: 2e = F1F2 = 2P”N = 4ct’
4. Koeficijent spljoštenosti elipse: k = b/a = vt/ct = v/c = 1/n = cosα = PP”/PN
5. Spljoštenost elipse: 1-k = 1-cosα
6. Ekscentričnost elipse (numerički ekscentricitet, ε < 1): ε = e/a = sinα = P”N/PN
7. Žižni poluparametar elipse: p = b/n = a/n2 = ct – 2l0 = vtv = art2/2.

.
PC = PN = F1B = F2B = a , PB = b , PF1 = 2ct' = BN = e , PA = p = vtv = ct/n2 = vt/n .
Numerički ekscenticitet (ekscentričnost) elipse je: .
Priroda se ponaša po prirodnim zakonima, a ne po Ajnštajnovim improvizacijama o „dilataciji vremena“ i „kontrakciji dužina“.

Albert Einstein o prostoru i vremenu nije promišljao dovoljno duboko i temeljito! Također je bez dublje analize poistovjetio „tromu“ i „tešku“ masu. Poistovjetio je masu (skalarnu veličinu, koja se ne mijenja sa brzinom kretanja tijela) i inerciju (vektorsku veličinu, koja se mijenja sa brzinom kretanja tijela). To poistovjećivanje prisutno je i kroz tretiranje i analizu fizičkih sadržaja pojmova hamiltonijan i lagrangian. Posebno naglašavam: Značajne logičke greške čine se u analizi algebarskih sadržaja (koji se odnose na fizičku stvarnost) koji se dobiju "razvijanjem u red" ovog faktora .
Na primjer: .
Treba više pažnje posvetiti relativiziranju sila i akceleracija (a ne relativizirati prostor i vrijeme).
I ovdje, na svakoj elipsi čija je velika poluosa a = ct i mala poluosa b = vt prisutan je odnos veličina aritmetičke (A) geometrijske (G) i harmonijske (H) sredine za dužine, vremenske intervale i brzine:
i , gdje je H = 2l0 = 2ct0 i A = ct .

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 20:47

Pravougli trougao (Eriha L Kronekera): Z2 = X2 + Y2 ;

Z = (p2+ q2)t ; X = (p2- q2)t ; Y = 2pqt , ∞ > p > q > 0 , p i q bilo kakvi realni brojevi, t - vrijeme (∞ > t > 0).



Naravno, i ovdje je riječ o veličinama iz MM eksperimenta i iz Specijalne teorije relativnosti A. Einstein-a:
Tabelarni pregled relativnih odnosa Ajnštajnovih veličina u STR:
Sve naprijed navedeno možete pronaći u ravnini postavljenoj kroz centar koncentričnih sfera poluprečmika: PC = r1 = ct = x i PB = r2 = vt, bilo kojeg relativnog odnosa n = c/v , n > 1 , bila ili ne c - brzina svjetlosti u vakuumu:

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Sun 15 Jan 2012 - 3:40

Jednakopromjenljivo pravolinijsko kretanje i STR
Mene su u "prvi mah" iznenadile veličine iz formula "slobodnog pada" (u fizici se pod pojmom "čestica" krije naziv za "materijalnu tačku", za fizičko tijelo, materijalna cjelina) i njihova povezanost sa formulama u STR.
U prethodnim postovima navedene formule mogu se pronaći i u algebarskom i geometrijskom tretiranju jednakopromjenljivih kretanja.
STR jednakovaljano tretira i inercijalna i ubrzana kretanja:
U jednakopromjenljivim kretanjima sa konstantnom akceleracijom a0 u uobičajenoj formuli zamijenite oznake, tj koristite ovakav zapis i dalje računajte šta god želite i šta vam treba da izračunavate, za sve moguće brzine "materijalne tačke" .
Govorni opis smisla prethodne formule je sljedeći:
Ukoliko pustim neko ("česticu") tijelo da "slobodno pada" (naprimjer sa 17. sprata, i zanemarimo sve ostalo osim zakona puta slobodnog pada) u nekom trenutku tijelo će imati brzinu v = a0tv. Tu brzinu nazivamo i trenutna brzina, na svim razinama prije konačne, krajnje, trenutne, brzine c = a0t (koju tijelo dostigne prilikom nailaska na neku prepreku koja zaustavlja dalje "jednakopromjenljivo" kretanje).
Dužinu puta koju tijelo pređe u jednakopromjenljivom kretanju od početka kretanja pa do "udara na zemlju" računamo ovako:
.
Dužinu puta koju tijelo pređe u jednakopromjenljivom kretanju od početka kretanja pa do dostizanja neke "usputne" trenutne brzine v = a0tv računamo na isti način, po zakonu puta jednakopromjenljivog kretanja:

.
Još samo da vam otkrijem jednu "sitnicu" - obilježite dužinu puta u jednakopromjenljivom kretanju od momenta dostizanja trenutne brzine v = a0tv pa do dostizanja konačne (trenutne) brzine c = a0t sa l0 , tj iskažite raziku puteva sc - sv na bilo koji prethodno korišteni algebarski oblik zapisa:

Pomnožimo li sve sa dva imat ćemo dužine iz inercijalnih kretanja:

Prednosti ovakvog načina zapisivanja veličina su višestruke: Olakšava se pamćenje i razumijevanje veličina i formula, skraćuje se potreban broj časova za obradu ove tematske cjeline.
Na primjer:
i za ukupnu energiju.

i zatim za kinetričku energiju.
za "potencijalnu energiju".
Polovine tih vrijednosti odnosit će se na jednakopromjenljiva kretanja "materijalne tačke" ("čestice").
Nemojte da vas "prepada" oznaka c , "relativistički faktor" i Ajnštajnova "govorna akrobatika" o veličinama iz STR:






Albert Einstein ne razlikuje stvarno od mogućeg. Mogućnost vještom govornom akrobatikom poistovjećuje sa stvarnošću (ali uvijek za tamo nekog i nekakvog "mutavog posmatrača", koji nezna šta se stvarno zbiva i čije "viđenje" nismo u stanju očigledno pokazati i dokazati - već to činimo uvijek u nekom novom fizičkom zbivanju i eksperimentu, u kojem mogućnost postaje eksperimentalna stvarnost).

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Sun 15 Jan 2012 - 3:49

Citat: uzengija - Prosinac 13, 2011, 07:46:44 poslijepodne
@Sprečo, poštujem Vasa razmisljanja, ali molim Vas, mozete li u para recenica reci sustinu? Sve ove slike, formule me zbunjuju? Gdje nastaju mimoilazenja Vasih i Einsteinovih razmisljanja? Oprostite ako sam trebao to sam dokuciti.

Ukratko: Razmimoilaženja su u logici, u načinu tretiranja objektivne fizičke stvarnosti! Ajnštajnu zamjeram površnost u razmišljanju i zaključivanju!
Sve što napišem govornim jezikom potkrijepim i geometrijskim prikazom (crtež, slika) i algebarskim zapisom (formula), te ne bi trebalo biti teškoća u razumijevanju napisanog i opisanog.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Sponsored content


Sponsored content


Na vrh Go down

Stranica 2/2 Previous  1, 2

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu