Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Stranica 1/2 1, 2  Next

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:07

U svim mojim tekstovima i formulama je : , (velocitas - v , celeritas - c , sinonimi za brzine).
Dakle, koristim samo dvije oznake za brzine: c i v iz kojih odmah imate informaciju o njihovom međusobnom odnosu:
n = c/v , n > 1. Pod oznakom c možete tretirati i brzinu jednaku po intenzitetu brzini svjetlosti u vakuumu, ali to niti je nužno niti neophodno. Brzina svjetlosti je samo jedna od mogućih brzina u prirodi, i ničim nije opravdano davati joj posebnu ulogu i značenje u tumačenju pojmova prostor i vrijeme.
Imate li primjedbi na ovaj "uvodni tekst" i moje prve "algebarske zapise"?!

Ovo moje ispisivanje tekstova na ovom Forumu, vjerovatno je posljednje obraćanje profesorima matematike i fizike na Prirodno-matematskom fakultetu u Tuzli, kojima upućujem posebnu poruku:
Ni jedan od vas koji o Ajnštajnovom tekstu iz 1905. godine („O elektrodinamici tijela u kretanju“) nije promišljao dublje i temeljitije i od samog E. Einstein-a nije mi ravnopravan sugovornik o istinama i zabludama A. Ajnštajna po pitanjima prostora i vremena!
Studentima PM fakulteta, također, poruka:
Ukoliko bilo koji od profesora, umjesto o STR, počne pričati o meni (počne pričati o mom znanju/neznanju, počne se baviti „psihoanalizom“) – znajte da ne poznaje STR i njenu suštinu (pa makar radio i doktorski rad iz ove oblasti).
Moj pristup je sljedeći:
Prezentiram vam poznate činjenice, negdje već napisane i opisane, te vam sugerišem da o njima razmišljate „svojom glavom“, sugerišem da izvedete vlastite zaključke i da vjerujete sebi, a ne tuđem mišljenju (ma od koga dolazilo)! Dakle, ne tražim ni meni da vjerujete, već da sve provjeravate i sami formirate vlastite spoznaje!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:13

Zamjeram mojim "prijateljima" na PMF što na jednostavna pitanja izbjegavaju odgovore. A od koga drugog da te odgovore tražim (ako ne od stručnih i znanjem "naoružanih" poznanika, koji umiju razmišljati i zaključivati)?

U svojoj knjizi "Teorijska fizika I dio" (na strani 425.) Dr Ivan Supek piše:



Ovu veličinu k najčešće u tekstovima o STR nazivaju "gama faktor".
Svaka "misleća osoba" bi iz navedenog teksta trebala "vidjeti" suštinsko značenje "gama faktora": kao odnosa dvije različite brzine i to za sve moguće brzine: , a ne samo za c je brzina svjetlosti u vakuumu, te na osnovu njegovog očitog značenja razmišljati i o upotrebi tog faktora u algebarskim transformacijama.
Šta se, praktično, koriguje tim "gama faktorom" (kakva se transformacija vrši)?
Moji "prijatelji" kao da se plaše ove jednostavne geometrijske i algebarske istine: ,
Kojim argumentima mi osporavate navedeno značenje "gama faktora"?

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:15

@mandarina:
"Prvo, naš sistem obrazovanja je takav da ljude u veoma maloj mjeri tjera da koriste vlastiti rezon već se koncept obrazovanja svodi na usvajanje znanja po svaku cijenu - kvantite prije kvaliteta. Tome pridodaje i mentalitet garniture ljudi koji još uvijek predaju na univerzitetima. U potpunosti se slažem sa tobom da ako se ljudi zaista žele baviti naučnim radom, jedna tekica i olovka dok analiziraju neki rad neće biti na odmet,a da ne kažem da probaju na drugi način doći do određenog rezultata, cilja i sl. Anotacija je nebitne, brizinu možemo zvati i "ž" ako ustrojstvo jednačina odnosno seta jednačina kojima idemo ka određenom finalu je skladan, precizan i tacan. Ne treba sve uzimati zdravo za gotovo, naravno, ne treba u tome ni pretjerivati ali vlastiti rezon treba ukljuciti u mnogo, mnogo slučajeva. Što bi rekli: U rješavanju diferencijalne jednačine nerijetko "upali" i neka druga smjena, samo je treba vidjeti"


Admin: komentar modifikovan dana: Fri 13 Jan 2012 - 18:37; prepravljeno ukupno 1 puta

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:20

Citat: Mandarina
"@Sprečo
Prvo, naš sistem obrazovanja je takav da ljude u veoma maloj mjeri tjera da koriste vlastiti rezon već se koncept obrazovanja svodi na usvajanje znanja po svaku cijenu - kvantite prije kvaliteta.
Ne treba sve uzimati zdravo za gotovo, naravno, ne treba u tome ni pretjerivati ali vlastiti rezon treba ukljuciti u mnogo, mnogo slučajeva. Što bi rekli: U rješavanju diferencijalne jednačine nerijetko "upali" i neka druga smjena, samo je treba vidjeti."
.....
Uvijek sam se (i praktično) suprotstavljao ne odmjerenim zahtjevima (u školskim nastavnim planovima) za usvajanje količine znanja, što nužno ima uticaja na sam kvalitet (razumijevanje) naučenog. U tome sam bio i prilično "samovoljan" i "drzak" u nastavi. Draže mi je bilo dovesti atmosferu u razredu do momenta kada učenicima "sine" zaključak, kada se na licima ugleda zadovoljstvo vlastitog "heureka" nego sva druga priznanja i ciljevi časa!
Sljedeći sadržaj je iz Ajnštajnove knjige "Moja teorija", opet u cilju da posjetilac o njemu izvlači vlastite zaključke ( doduše, mojim pitanjima te zaključke sugerišem, ali u tome imam jasan cilj i namjeru):
ekst sam plasirao kao nastavak Supekovom tekstu, i radi Ajnštajnovog crteža u tom tekstu. Mnogi taj Ajnštajnov tekst nisu ni vidjeli (niti su čitali i analizirali originalan Ajnštajnov tekst iz 1905.g).
Opsjednuti pričom (govornim iskazima) koja se plasira uz navedeni crtež i navedene algebarske iskaze, mnogi nisu u stanju ni posmisliti da crtež i formule odgovaraju (tačne su, istinite su, podrazumijevaju) i svim drugim brzinama (a ne samo kada je c - brzina svjetlosti u vakuumu Ova moja napomena nakon plasiranja Ajnštajnovog teksta je i odgovor onima koji su moja zapažanja odbijali sljedećim "argumentom" (izjavom): "To je suviše prosto i jednostavno! Da to nešto vrijedi to bi netko već uočio!"

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:27

"Dilatacija" vremena i "kontrakcija" dužina u STR (pored eksperimentalnih dokaza) najčešće se izvodi i dokazuje pomoću Lorentzovih ("boost") transformacija koordinata:. To što su ove transforamcije valjane i što se eksperimentalno mogu pokazati i dokazati i za svako moguće: moji "prijatelji" sa PMF zanemaruju i, bez ikakvog valjanog razloga, ignorišu! Zašto?!
Molim meni posebno dragu osobu E. B. da mi ovdje, na ovom forumu, odgovori na to pitanje - Zašto?
Zašto umjesto složenijih (Supekov algebarski izraz za Lorentzovo ) za tu istu veličinu nije dozvoljeno koristiti sasvim jednostavniji izraz: ?!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:32

uzengia: da se i ja uključim sa svojim skromnim znanjem
, , o kojem uglu ovdje pričate?
Usput, sprečo, sa ovim ovdje iznešenim u potpunosti se za sada sležem!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:41

gao je određen zakonima puta: PN = ct i PD = PP' = vt . U zavisnosti od odnosa dužina puta: PN : PP' = ct : vt = c/v = n zavisit će i veličina tog ugla. Dužine puta (kada je u pitanju brzina svjetlosti - c u vakuumu približno kao i u vazduhu, i v = c/n u nekoj homogenoj optičkoj sredini) najlakše je razumjeti iz Snelijusovog zakona loma svjetlosti i dužine puta ct i vt. O kojem uglu je riječ pogledajte iz crteža za n = c/v = 4/3 (vazduh/voda):
i .
U svim mojim "algebarskim zapisima" (formulama), "geometrijskog opisa" (crteži, slike, geometrijsko predočavanje i prikaz) "fizičkih zbivanja" koristim te polazne i nesporne istine: sc = ct = x i sv = vt = x/n. Iz tih veličina postupno izvodim sve naredne istine (formule i geometrijska predočavanja). Za zadane dužine ct i vt , primjenjujući pravila geometrijske konstrukcije, konstruišem Ajnštajnove i Lorencove dužine u STR! Najviše crteža sam radio za n = 5/3 (zbog najpoznatije "Pitagorine trojke brojeva").
U STR se ovaj odnos naziva "beta faktor". Sa prethodnih formula je vidljivo njegovo značenje: međutim, u tekstovima o STR ( u udžbeničkoj literaturi) to njegovo značenje se "ignoriše". Također se ignoriše i očito značenje: , odnosno :, i to za svako moguće c > v > 0 i t > 0 (po želji ili po nekim konkretnim vrijednostima n = c/v).
Sve to navedeno važi i za bilo kakve zakone puta PC = ct i PB = vt bila c ili ne brzina svjetlosti u vakuumu, i bez obzira o kojim relativnim veličinama govorili iz relativnog mehaničkog kretanja "materijalne tačke" (ili nekog drugog geometrijskog predstavljanja pričali) i to predstavljali za dva ravnopravna inercijalna sistema referencije:

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 3:56

Pastam Ajnštajnov crtež - 2 ("Moja teorija", strana 34.) , , radi ukazivanja na značenje Lorentzovih dužina: x, x', vt, vt', (x-vt), (x'+vt') i to za svako moguće: , a ne samo za c je brzina svjetlosti u vakuumu!
, .
Kako se Lorencove dužine (i Lorencove "transformacije koordinata"), za svako konkretno n = c/v iskazuje na istom crtežu, istim formulama (istim zakonitostima međusobne zavisnosti) zainteresovalo me "univerzalno rješenje" ove algebarske jednakosti: .
Pronašavši je, pohitao sam da moje oduševljenje podijelim sa prijateljima i poznanicima na PMF u Tuzli. Ignorisanje i omalovažavanje ( a "iza leđa" i izrugivanje do ismijavanja) poprilično me pogodilo! Mislim da to nisam ničim zaslužio!

Ova algebarska jednakost valjana je za sve moguće brzine , tj za svaki mogući par brzina c i v, neovisno od njihovog relativnog odnosa n = c/v i neovisno od skalarnih vrijednosti tih brzina.
Takva tvrdnja baca sasvim novo svjetlo na „dilataciju“ vremena i „kontrakciju“ duljina koja se bazira na Lorentzovim formulama za transformaciju koordinata, i posebno ukazuje na značenje „neke konstante“ – c – kako ju nazva Dr Ivan Supek u svom tekstu prilikom izvođenja „gama faktora“ i formula Lorentzovih transformacija.
Sve istine na koje ukazujem vezane su za dvije koncentrične sfere poluprečnika:PC = PN = ct = x i PP' = PT = vt = x/n . Ova slika crtana je za neko od n = c/v = 5/3 . I na ovoj slici, i za bilo koje drugo n = c/v će biti:



Dakle, navedeni "faktori" i Lorentzove formule ničim posebno nisu vezani za "konstantnu brzinu svjetlosti u vakuumu" - c (mada su jednakovaljane i u tom slučaju) , već se tu radi o jednoj drugoj "konstanti" - c - o kojoj ću vas upoznati nakon vaših "kritika" o do sada napisanom sadržaju.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 4:12

@uzengia:
"Znači, Sprečo, ako sam Vas razumio sustina dosadasnje price je da beta, Loretzov i gamma faktor, kako rekoste, nisu posebno vezani za konstantnu brzinu svjetlosti u vakuumu? OK! Priznajem zanimljiva interpretacija Interesuje me: sta ako duzi (pravci) PN i PC nisu "pravolinijski"? Sta je tada sa uglom alfa, tj. sta je sin (alfa)?"
-----
"Beta" faktor, "Lorentzov" ili "relativistički" faktor, "gama" faktor ni po svom algebarskom obliku (algebarskom zapisu, formuli) nisu isključivo vezani za c je brzina svjetlosti u vakuumu (mada su valjani, istiniti, logični i za c je brzina svjetlosti). Oni su vezani za "neku konstantu - c" - kako je nazva Ivan Supek. Ta konstanta - c je aritmetička sredina za brzine (c + v) i (c-v). To je njen pravi i suštinski smisao i u Ajnštajnovim formulama (kada priča o "dilataciji" vremena, "kontrakciji" dužina, relativističkom izrazu za masu i energiju) i u Lorencovim formulama za transformaciju koordinata.
Prve četiri Ajnštajnove formule u njegovom članku iz 1905. godine, po svom algebarskom zapisu ne iziskuju da to c bude baš brzina svjetlosti u vakuumu: , , , .
Iste ove formule, po algebarskom i geometrijskom smislu i fizičkoj sadržni, tačne su, istinite su, i za c = 3m/s , kao i za svako moguće > c > v > 0 , koje umiješ osmisliti! Brzina svjetlosti u vakuumu ima nekoliko praktičnih prednosti, ali nikakvog posebnog smisla nema za poimanje prostora, vremena, niti na sadržajnu logiku navedenih algebarskih iskaza. Prednost se sastoji i u tome što relativnim kretanjima očitavamo promjenu frekvencije i talasnih dužina, ali ta promjena opet nam obezbjeđuje "konstantu - " c (brzinu c u vakuumu): .
STR je zasnovana na "inercijalnim kretanjima", dakle jednoliko-monotono-pravolinijsko kretanje. Također je izvedena na veličinama iz MM eksperimenta ("paralelni" i "okomiti" svjetlosni oscilator) i kretanjima po x-osi, tako da veličina vt, vt', vt0, automatski uslovljava i veličinu odgovarajuće dužine ct = x, ct', ct0. Samim intenzitetima (skalarnim vrijednostima) brzina c i v određena je i veličina n = c/v, a ta veličina određuje i vrijednost "Lorencovog faktora", i njegove recipročne vrijednosti - "gama faktora" . Dakle, uvijek postoji taj odgovarajući ugao, za svako moguće ct i vt. U "inercijalnim kretanjima" - pravac je definisan u skladu sa Euklidovom geometrijom, a dužina duži kao najkraća razdaljina između dvije tačke pravca u ravnini. Nema tu mjesta za "geodezike" i Ajnštajnove postavke iz OTR (iz 1916.g).
Sve Ajnštajnove i Lorencove istine (iskazane formulama) vezane su za veličinu - "tangentne duži" (na vt) u sferi poluprečnika x = ct i za veličine: ,
, PN = PC = ct i .
Bez obzira što nekom priča o aritmetičkoj (A), geometrijskoj (G) i harmonijskoj (H) sredini za Ajnštajnove veličine u STR može izgledati "naivna", "prejednostavna", tu istinu i povezanost Ajnštajnovih veličina sa A, G i H nitko nije u mogućnosti osporiti! , , .
Upravo te veličine prisutne su i u MM eksperimentu, i u jednakopromjenljivim, i u inercijalnim kretanjima "materijalne tačke", te u Ajnštajnovim izrazima i algebarskim iskazima!

Albert Ajnštajn "unutrašnje vrijeme", veže za "izmjernu dužinu" 2l0 = 2ct0 u kretanju brzinom v!

STR jeste tačna, eksperimentalno provjeriva i dokaziva - ali ne po Ajnštajnovim razmišljanjima, tumačenjima i zaključcima!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 4:20

Tvoje pitanje "miriše mi" na diferencijalnu geometriju, te ti pastam dio intervjua jednog od (trenutno) veoma interesantnog matematičara (Grigori Perelman):
P: S tek nešto više od 20 godina već ste sami otvorili novu stranicu u znanosti…
O: Nikakve ja stranice nisam otkrivao… Samo sam nastavio istraživati probleme proučavanja trodimenzionalnog prostranstva univerzuma. To je jako zanimljivo.
P: Pokušavali ste pojmiti nepojmljivo?
O: Upravo tako… Samo što sve nepojmljivo ujedno jest pojmljivo. Doktorsku disertaciju pisao sam pod mentorstvom akademika Aleksandrova (matematičar i filozof, op.a.). Tema nije bila složena: Sedlaste površine u euklidskoj geometriji. Možete li si predstaviti ekvivalentne površine u beskonačnosti, neravnomjerno udaljene jedna od druge? Nama je bilo nužno izmjeriti `šupljine` između njih.
P: To je teorija?
O: To je već praksa. Po kakvoj će orbiti poletjeti svemirski brod prema sazviježđu Veliki pas? Kakve će prepreke imati na putu…


Izvor: http://www.znanost.com/clanak/grigori-perelman-sto-ce-mi-milijun-kad-upravljam-svemirom/#ixzz1g0rSP2yx .
-----
Volio bih da i na PMF u Tuzli bude što više magistarskih i doktorskih radova iz linija i površina drugog reda (baziranih na trodimenzionalnom Euklidskom prostoru)! "Prostor Minkowskog" je iracionalan!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 4:23

@uzengia:
Svidja mi se interpretacija o uvođenju aritmetičke sredine veličina c-v i c+v ukoliko je sa c označena neka brzina (koja ne mora biti brzina svjetlosti!) Ali sta ako je c brzina svjetlosti? Sta je u tom slučaju c+v-po vasem tumacenju?
Dalje, zasto kazete da je svijet-prostor Minkowskog iracionalan?
Metrika je sasvim regularna (u matematičkom smislu!)
-----
Da bi nas dvojica razmjenjivali misli (komunicirali, razgovarali) nužno je da budemo u mogućnosti koristiti neko konkretno sredstvo za sporazumijevanje (moramo koristiti neki konkretan „jezik sporazumijevanja“), da budemo u nekom direktnom ili posrednom kontaktu, i da (bar približno) jednako razumijemo (jednako shvatamo) sadržaje toga što razmjenjujemo.
Za razmjenu mišljenja možemo koristiti bilo koje od pet čula (zvuk, vid, dodir, miris, ukus), ali ako o sadržaju koji se prenosi između pošiljalac/primalac nismo saglasni ( nismo imali prethodno slično ili bar približno jednako iskustvo) o njegovom sadržaju, smislu i značenju – onda ćemo se teško razumjeti i sporazumjeti. Zato je korisno, uvijek, prethodno provjeriti šta znače pojedini pokreti tijela (sporazumijevanje pokretima upućenih čulu vida: gestikulikacija, mimika; statični položaji izraza lica, očiju, ruku – opet upućeni čulu vida). Kažu da klimanje glavom „desno“-„lijevo“ za neke narode znači – DA!
Dodir može biti prijatan/neprijatan (rukom po obrazu, po glavi, stisak ruku, zagrljaj, na primjer), te iz svih mogućih sadržaja koji se dodirom razmjenjuju izdvajamo njegov intenzitet i relativno ocjenjujući njegovu jačinu izvlačimo određen smisao tog oblika sporazumijevanja. To prisustvo prijatno/neprijatno vezano je većim dijelom za „detektor“ i kod upotrebe ostalih čula sporazumijevanja (zvuka, mirisa, ukusa) pa i kod korištenja čula vida. Međutim, naše pojedinačno i prethodno stečeno iskustvo određuju i smisao neposredno očitanom, posmatranom i ostvarenom. Tu „detektor“ ima važniju ulogu od „emitera“.
Za sporazumijevanje pomoću simbola (svi oblici pismenog sporazumijevanja, ili umjetničkog iskazivanja misli i poruka slikama i oblicima), također zahtijevaju prethodno iskustvo, prethodno znanje i obavezno prethodnu saglasnost i usaglašenost o njihovom sadržajnom značenju. Bez obzira koju riječ čuješ/čujem, bez obzira koju riječ vidim/vidiš ( slika riječi) nećemo znati o čemu govorimo usmeno/pismeno ako nismo saglasni u razumijevanju njenog sadržaja.
Sve ovo sam ispisao samo zbog naglašavanja da pitanja „formalne logike“ nisu beznačajna ni u pitanjima i pojmovima koja tretira Ajnštajnova STR. Šta je, za koga je, kada je, istina/neistina, relativna istina/neistina, moguća istina/neistina u STR se nedovoljno obrađuje i nedovoljno analizira. Odnos opšteg, posebnog i pojedinačnog je skoro potpuno zanemaren. STR nema dosljednu aksiomatsku izgrađenost.
Geometrijsko predstavljanje fizičkih pojmova i sadržaja u STR nije aksiomatski i postupno izgrađeno i prikazano. Pravac nije isto što i linija („ zamišljena putanja materijalne tačke“) i pravac nije moguće „zakriviti“ ni pomoću „matematičke logike“ (jer „zakrivljen pravac“ više nije – pravac). Vrijeme u fizičkoj stvarnosti nije „kordinata“ ni u jednom koordinatnom sistemu i nemože to biti ni u „kvadri-vektorima“ Minkowskog. Sadržaj pojma vrijeme ne spada u geeometrijske pojmove. To što se matematički može jednakovaljano tretirati kao dužina nikako ne znači da elemente matematičke logike i matematičke analize možemo nekritički preslikavati i na fizički sadržaj koji nazivamo – vrijeme.
To što neke sadržaje iz fizičke stvarnosti možemo geometrijski prikazivati, brojčano predstavljati pojedine fizičke veličine i njihove veze i međuzavisnosti, te tako lakše ih razumjeti i sa njima računati, nema nikakvog uticaja na neposrednu fizičku stvarnost. Geometrija je ljudska tvorevina, i tek nam je jedno pomoćno sredstvo za povezivanje fizičke stvarnosti i algebre (matematičke stvarnosti). Dijagram temperature u bolesničkom kartonu, jeste linija, jeste geometrijsko tretiranje podataka, ali geometrija i temperaturna stanja bolesnika su „dva različita svijeta“.
Fizička stvarnost i ne zna koji mi matematički model za njeno prikazivanje koristimo, koji „postulat o paralelnosti“ primjenjujemo i na kojem „modelu prostora“ sastavljamo naše matrice. Fizička stvarnost ima svoje zakonitosti, svoja svojstva, pravila i zakone i nimalo se neće mijenjati i prilagođavati našim shvatanjima i geometrijskim postavkama. Naše relativno viđenje, shvatanje i računanje nema nikakvog uticaja na objektivnu fizičku stvarnost!
Polazne sadržaje, pojmove i postavke Ajnštajnove relativnosti u STR razmatrajmo bez straha od autoriteta „najvećeg genija čovječanstva“. Čim pročitam ovakav atribut odmah znam da tu nešto „jako smrdi“! Čisti EPP!
Svatko ko upotrebljava izraze "savijanje" ili "zakrivljavanje" prostora i vremena čini veliku logičku grešku!
Ovo sam „morao“ napisati kao uvod u odgovor na tvoj prethodni post. Odgovor slijedi.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 4:54

Priču o STR, Lorentzovim (boost) transformacijama kordinata: , Ajnštajnovim "temeljnim" formulama za "vrijeme sistema u kretanju" , "energiju sistema u kretanju" , "masu u kretanju" , koja tek kasnije zamijenjena ovom formulom , nastavljam ovim nizom veličina:
Oznake u algebarskom zapisu znače sljedeće:
1.) l - dužina duži, poluprečnik jedne od odgovarajućih koncentričnih sfera čiji su centri u početnoj tački P "sistema u mirovanju" S kome pridružujemo pravougli "koordinatni sistem u mirovanju" - K0, sa koordinatnim početkom u tački P.
2.) Sa l0 označena je jedna od dužina PB = vt0 ili PC = ct0 (jedna ili druga). Ovakav opšti zapis podrazumijeva bilo koliku dužinu: .
3.) n = c/v , bilo koje vrijednosti (bilo kolikog odnosa n > 1) i za brzine bilo kojih skalarnih vrijednosti.
- niz se može produžiti i na lijevu (granična vrijednost nula) i na desnu stranu (beskonačno), ali nikad nula i nikad beskonačno, jer navedeno važi samo za: . Matematičke zakonitosti (algebarske i geometrijske) važit će i ako izaberemo bilo koju drugu dužinu niza za "početnu dužinu" l0, što možemo odabrati sa odgovarajućim množenjem/dijelenjem stepenom veličine n = c/v.
U svim mogućim primjerima koje osmislimo možemo, naprimjer, imati ovakav niz veličina:
Neka vam sljedeća slika pomogne vizuelno zamisliti o čemu se tu radi: , .
U ovom nizu možete, naprimjer, za n koristiti i omjer dužina "zlatnog presjeka", ili neki, bilo koji, po želji odabrani n, pa i omjer talasnih dužina.
Zakonitosti relativnih odnosa na koje vam ukazujem važit će (biće jednako-valjane) u koju god vas ovo n odvede (gdje god ga budete koristili i primjenjivali):

Za neko konkretno 0 < v < .... možemo odabrati i bilo koje c , 0 < v < c < ....., pa ako želimo ( a ne moramo, nije nužno ni neophodno) može to biti i c - je brzina svjetlosti u vakuumu. Sve što nam dalje treba su zakoni puta "inercijalnih kretanja":
ct = x i vt = x/n . Sve formule, sve zakonitosti i relativni odnosi koji se dalje izvedu, važit će u svim mogućim konkretnim primjerima iz fizičke stvarnosti koje osmislite, pa i u Ajnštajnovim i Lorencovim formulama.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 5:21

a geometrijski i algebarski prikaz istina u STR potreban nam je neki početak (posmatranja), početna tačka - P, početno mjesto (u prostoru), početni trenutak (u vremenu), nulta tačka u pravouglom koordinatnom sistemu , treba nam i kraj posmatranja , momenat kada kažemo "dosta", hajde da vidimo šta smo "vidjeli".
Informatičari bi pitali: šta su nam "ulazni podaci", šta smo imali na startu posmatranih zbivanja, a šta su nam izlazni podaci?
Prema nacrtanom imali smo relativno mehaničko kretanje "materijalne tačke" P' konstantnom brzinom v po pravcu (x-osa) za vrijeme t po zakonu puta: PP' = vt .
Sada tu možemo razviti "formalnu priču" o "posmatračima", pitati se da li se i P kretao u odnosu na P' brzinom v za vrijeme t, kome se "vrijeme produžilo", kome se "dužina skratila", itd. Svu priču takve sadržine nazivam "šupljom pričom", jer je smatram suvišnom i nepotrebnom.
U zavisnosti koje ćemo c koristiti (koje nam je zadano, kojeg intenziteta) i u zavisnosti od međusobnog odnosa brzina c i v , n = c/v imat ćemo i odgovarajuću dužinu: PC = PN = ct = n vt i PB = vt = ct/n . Sljedeći crtež crtan je za n = c/v = 5/3 ,
Pitanje prvo: Možemo li odmah znati brojčanu vrijednost: "beta faktora", "Lorencovog faktora", "gama faktora" ?!
Odgovor je - DA! Odmah znamo da je "beta faktor" 3/5 , "Lorencov faktor" 4/5 i "gama faktor" 5/4 . Odmah znamo vrijednost omjera: , mada neznamo ni kolike su nam brzine, niti kolike su nam dužine, niti koliko nam je vrijeme t. Doduše, ako za c koristimo brzinu svjetlosti u vakumu c = 3 *108m/s onda možemo izračunati brzinu v = c/n.
Pitanje drugo: Da li odmah znamo i vrijednost omjera ?
Pitanje treće: Ako je PC = ct = x i PB = x/n = vt možemo li konstruisati ( ne izračunati vrijednost, za to nam treba brojčana vrijednost bar jedne od dužina, dakle samo šestar i lenjir) Lorencovu dužinu:?
Na prethodnom crtežu imamo da je: BC' = (ct +vt) = a i BC = (ct - vt) = b , pa imamo:
aritmetičku sredinu , geometrijsku sredinu i harmonijsku sredinu .
Zaključak: U svim mogućim konkretnim primjerima inercijalnih kretanja prisutan je odnos između aritmetičke (A) geometrijske (G) i harmonijske (H) sredine, kako za dužine tako i za vremenske intervale i brzine: ,
Pitanje četvrto: Imaju li ove veličine A, G i H ikakve veze sa proračunom veličina u MM eksperimentu (za "paralelno", odnosno "okomito" kretanje svjetlosti i interferometra)?!
Naravno, odgovor je - DA! O tome u sljedećem postu.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 8:01

U Michelson-Morly-jevom interferometru nakon mnogobrojnih refleksija svjetlosti dužina puta svjetlosti u "paralelnom kretanju" svjetlosti brzinom c i interferometra brzinom kretanja Zemlje v iznosila je ct = 11m. Uvid u originalnu dokumentaciju o ovom eksperimentu, te različitim mišljenjima i tumačenjima samog eksperimenta, zainteresovani za vlastito istraživanje mogu pronaći prateći linkove na mojoj web stranici. Ovdje ću ispisati samo formule koje su u ovom eksperimentu korištene za optičke dužine puta u "paralelnom" i "okomitom" kretanju, kako bih ukazao na njihovu vezu sa aritmetičkom (A), geometrijskom (G) i harmonijskom (H) sredinom veličina. Ovaj eksperiment i proračun "očekivanog rezultata" eksperimenta je polazište i baza za Ajnštajnov članak iz 1905 "O elektrodinamici tijela u kretanju", kojim je, praktično, Albert Einstein utemeljio STR.
Vrijeme t ( vremenski interval, trajanje jedne oscilacije "paralelnog kretanja") u Michelson-Morly-jevom eksperimentu računato je po ovoj formuli: , u kojoj je l0 = PO = P'O' dužina kraka interferometra, razdaljina između prizme P i ogledala O.
Skrećem vam pažnju na već ranije pominjanu harmonijsku sredinu (H) za brzine (c + v) i (c - v) u tom algebarskom iskazu u proračunu "paralelnog kretanja" svjetlosti i interferometra: . Dakle, nije moj izum sljedeća relacija (to su izmislili i napisali drugi, imate to ispisano u udžbenicima) , ali "moj patent" jeste uočavanje i povezanosti aritmetičke, geometrijske i harmonijske sredine u Ajnštajnovim i Lorencovim formulama, za svako moguće , pa i onda kada je c - brzina svjetlosti u vakuumu. Prisustvo A, G i H u tim formulama vezano je i za dužine i za vremenske intervale, a ne samo za brzine!
Za Ajnštajnove veličine je: H = 2l0 , G = 2ct' i A = ct , tj. , a za Lorencove veličine imamo isto to: , naravno, treba razlikovati Lorencovo od Ajnštajnovog .
Vremenski intervali za koje trebate potražiti aritmetičku (A) geometrijsku (G) i harmonijsku (H) sredinu i koji odgovaraju Ajnštajnovim i Lorencovim formulama, su sljedeći vremenski intervali .
Očekujem od posjetilaca ovog foruma da se sami uvjere u istinitost: i .
Sva Ajnštajnova priča o "dilataciji" vremena i "kontrakciji" dužina bazira se na ovoj univerzalnoj istini, za svako , i ne samo kada je c - brzina svjetlosti u vakuumu: .
Ova algebarska, geometrijska i fuzička istina ne može se eksperimentalno osporiti, već se može samo provjeriti i potvrditi. Međutim, Ajnštajnova razmišljanja, tumačenja i zaključci na osnovu te istine nisu ničim utemeljeni, nisu valjani. Ajnštajn ne razlikuje mogućnost od stvarnosti. Nema tu nikakve "dilatacije" vremena niti "kontrakcije" dužina.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 8:16

@milankecman:

Pozdravljam prisutne.Ovo je samo prijava,a kasnije ću se aktivnije uključiti u diskusiju o TR.
Zasad samo pohvaljujem majstore koji su ovako divno kreirali ovaj forum,sa svim ovim dostupnim alatima.Nema nigdje ovako nešto ni blizu.
Malo vježbi: . Sliku sam postavio na:
http://www.dodaj.rs/index.php gdje sam se besplatno registrovao.A ko želi ubaciti formulu može ići na:
http://www.codecogs.com/latex/eqneditor.php
,napraviti formulu,pa je ubaciti kao sliku na prijašnju adresu.Naprimjer: .
.........
@milan, dobrodošao! Malo "spama" može samo razbiti monotoniju teme i učiniti je interesantnijom. Korisno je prekinuti moj "monolog"! Ti i "uzengija" - nedajte mi da negdje "fulam", ili da budem nejasan i neprecizan!

Imaš li sugestija šta trebam bolje pojasniti, opisati i obrazložiti? Imam i molbu: Ostani na STR u ovoj temi, a o OTR otvoriti neke druge teme i pod teme (ukoliko to želiš). Na Akademik-u očekujem i "akademsku" razmjenu mišljenja!
Ako koristiš Online equation editor za kucanje formule onda u njemu ispod onog jezička za HTML imaš i opciju URL-a te formule koju si upravo ukucao, poplaviš taj URL i copi (ctrl-C), u poruci klikneš img i paste URL (ctrl-V) i odmah imaš ispisanu formulu u svojoj poruci. Kasnije se možeš pozabaviti prenosom te formule u svoje dolumente (a odatle po želji).

Kako me nađe?! Mislim da je ovaj forum potpuno drugačiji od svih foruma na kojima smo se susretali?! Volio bih da su umjesto ovih smajlića postavljeni simboli!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 8:23

"uzengija": @Sprečo, poštujem Vasa razmišljanja, ali molim Vas, mozete li u para rečenica reći suštinu? Sve ove slike, formule me zbunjuju? Gdje nastaju mimoilaženja Vaših i Einsteinovih razmišljanja? Oprostite ako sam trebao to sam dokučiti."
"milankecman":
OK.Držimo se ovdje STR.Napraviću ja to što zahtjeva uzengija,kratko jasno i razumljivo čak i za za osnovce.
Svi koji dolaze na ovu stranicu će skužiiti preopširnog Spreču.Ali da nebih smarao moram na svoj BLOG ubaciti opširniji tekst,a ovdje samo kratke crtice ( za koji dan link (http://str.dinstudio.com/diary_1_8.html) na detaljnije objašnjenje na mom BLOG-u).

Za početak evo nešto prethodnih napomena:

Fizičar na peronu gleda pokus fizičara u vagonu koji šiba pored perona brzinom v.Onaj u vagonu, neka se zove Einstein,štopericom mjeri vrijeme za put svjetlosti, okomito od plafona do poda.To je na donjoj slici duž AB.
Ali i fizičar na peronu mjeri vrijeme,samo on vidi da je svjetlost (zbog kretanja vagona brzinom v) iz A došla u C.
AC je veće od AB.Ako kažu da je omjer puta i vremena za sve posmatrače ista
(AB/t´=AC/t=c),onda satovi ne rade jednako brzo.Einstein u kabini 1 tvrdi da je njegov sat išao sporije pa mu je omjer puta i vremena bio c kao i onom na peronu.
Svako dijete može dokazati da laže.Da bi to dokazali dodao sam još jedan kupe (2) i u njemu fizičara koga ćemo nazvati Zweinstein.

Kako?,zasad sam prekrio zastorom tu tajnu.Ko malo razmisli i pogleda crtež sinuće mu ideja šta je iza zastora.


Sličnu sliku naći ćete u velikom broju ozbiljnih knjiga.Kad vam sine kakva je to glupost uhvatiće vas tuga.Bar mene jest.


Admin: komentar modifikovan dana: Fri 13 Jan 2012 - 21:13; prepravljeno ukupno 1 puta

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 8:33

@milan, da bi oznake veličina bile u skladu sa „geometrijskim predstavljanjem“ – crteži i slike, u svim „algebarskim zapisima“ – formule, za prikaz sadržaja iz fizičke stvarnosti vezanih za sva moguća kretanja (inercijalna, jednakopromjenljiva, kružna, oscilatorna, talasna,...) potrebno je odmah u startu obratiti pažnju na Ajnštajnove polazne formule iz prvog članka „O elektro-dinamici tijela u kretanju“ (kojim je utemeljio STR): , , .
Zbog toga predlažem da u svom crtežu promijeniš ili ct' u 2ct' i zadržiš ct i vt, ili, ako zadržiš ct' onda promijeniš ct i vt sa ct/2 i vt/2. Radi se o sljedećim korektnim istinama , .
Za Ajnštajnove istine bitna je ova jednakost: .
Ova dvojka je veoma važna!
Bitno je da navedeš i koje si n = c/v = ct/vt = ct'/vt' = ct0/vt0 koristio na svom crtežu za prikaz ovakvih slika: , tj. da li ti je ovo PO l0 ili 2l0, ct' ili 2ct'.

Tvoj prethodni tekst bih povezao sa tekstom iz jednog udžbenika o STR:
, , .
@uzengija, razmimoilaženja ima na više konkretnih detalja. Jedno od tih je vezano za smisao „gama faktora“ , drugo za istinitost Ajnštajnovih formula za svako (a ne samo za c je brzina svjetlosti u vakuumu), treće je vezano za konkretan Milanov post u kojem A. Ajnštajn jednostavnom izjavom tvrdi nešto što nije istina već samo moguća istina u nekom drugom i drugačijem događanju: „Njemu će (unutrašnjem „posmatraču“) u njegovom sistemu proteći vrijeme t0 !“ Ima toga još i još.
Sažeto: Ukazujem na Ajnštajnove algebarske, geometrijske i fizičke istine i ukazujem na Ajnštajnovo površno razmišljanje i zaključivanje o tim istinama! I nije to moguće kazati u nekoliko rečenica teksta, već ti moram mnogo toga predočiti, a zaista ti sam trebaš izvoditi vlastite zaključke. Jedino što sugerišem: sumnjaj i provjeravaj! Međutim, znam da nemaš vremena i radije prihvataš zvanične ("provjerene", "potvrđene" i "dokazane") stavove!
Za sada mi možeš najviše pomoći tako što ćeš svojim kolegama sugerisati da se ne bave "psiho-analizom" (neka to prepuste Dr Subakovu i Dr Prohiću) već da se usredsrede na matematičku i logičku analizu sadržaja na koje ih upućujem!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 8:49

@milan, u citiranom tekstu iz udžbenika Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu pomiješane su "babe i žabe", 2l0, 2ct' i ct , iz "paralelnih" i "okomitih" oscilacija svjetlosti.
Molim te, pročitaj ovaj moj tekst koji sam posvetio istom tom detalju koji si zapazio.
Albert Ajnštajn ovu dužinu , naziva 2ct'.
H. Lorenc istu tu dužinu aziva x'+vt'.
Ma sljedećoj slici, crtanoj za n = c/v = t/tv= 5/3 je PC = PN = ct = x i PB = PT = vt = x/n.


,
,

,
, , .
.
Ova veličina PA je "ključ" za Ajnštajnove istine. Ta veličina prisutna je u formuli koju je izveo Hajgens
u kojoj je 2r = ct.
Ova formula, univerzalna istina, posebno me razveselila i oduševila! Ta formula čini mi se najvažnijom mojom spoznajom u cijeloj ovoj priči o STR! Posebno kada se razmatraju masa i energija tijela u kretanju brzinom v.
Za sve navedene relativne odnose (formule) potpuno je ravnopravan za upotrebu i sljedeći "faktor" .
Nije "relativistički faktor" - sveto slovo ( o kojem nije dozvoljeno ni riječ razmijeniti)!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 9:33

Prije dva dana odlučim da ću ovo vrijeme

zvati „Nedeljkovo vrijeme“, jer me bar tri puta pitao: „A, šta ti je ovo tv?“. Nedeljko je dobar matematičar, ali nije u stanju prihvati jednostavan algebarski zapis PB/c = vt/c, jer ga ranije nije vidio u „zvaničnoj literaturi“. Tako jasan, jednostavan i očigledan („bode oči“) sa istim smislom i značenjem, prisutan je i u STR („inercijalna kretanja“, Lorencove transformacije, MM eksperiment,...) i u jednakopromjenljivim kretanjima „materijalne tačke“ (sa ili bez „početne brzine“), pa i u jednolikim i jednakopromjenljivim kružnim kretanjima.
, PC = ct, PB = vt , n = ct/vt = c/v = t/tv.
Dužina PA = vtv = vt/n = ct/n2 je jedan od „mojih patenata“ kojim objašnjavam smisao Lorentzovih („boost“) transformacija koordinata, povezanost „klasične fizike“ sa istinitim postavkama u STR, i još mnogo toga. Naravno, smisao zapisa tv = vt/c važi za sve brzine 0 < v < c < , pa i onda kada je c brzina svjetlosti u vakuumu!
, , 2r = ct. Ovu formulu izveo je Hajgens.
Ovo bi trebao biti uvod u razmatranje algebarskih zapisa:
BC'/c = (ct + vt)/c = 2t1 i BC/c = (ct-vt)/c = 2t2 i nastavku priče o aritmetičkoj, geometrijskoj i harmonijskoj sredini, te stvarnom i mogućem u STR.
,
.
Jedna od osobina aritmetičke sredine:


Admin: komentar modifikovan dana: Fri 13 Jan 2012 - 21:15; prepravljeno ukupno 1 puta

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 9:47

Čitajući ovaj tekst, tek juče pomislio na mogućnost da su značajni fizičari (Louis Essen, Paul Marmet, i drugi, ....) naprečac diskvalifikovani iz naučnih krugova zbog "viših interesa", čim su počeli sumnjati i provjeravati STR! Sve više ljudi iznosi argumentovanu kritiku Ajnštajnove STR (http://twinparadox.net/ )
Također, Wallace me podsjetio na tekst iz fakultetskog udžbenika o STR: .
U ovom tekstu se nenaučnim metodama tvrdi da (ct + vt) "nema fizičkog smisla"! Ovakvu tvrdnju podržat će samo oni fizičari i matematičari koji nemaju svoje JA, koji nemaju hrabrosti misliti svojom glavom.
Ako u tački P "pukne petarda" oko tačke P širit će se sferni svjetlosni val ( u svima pravcima i smjerovima u homogenoj optičkoj sredini) po zakonu puta: PC = PC' = PN = ct = x. Neka se iz tačke P istovremeno pokrene neka čestica (jednoliko pravolinijski) brzinom v = c/n i za nju će važiti zakon puta PB = PT = vt. Dužina BC' = ct + vt i te kako ima fizičkog smisla, kao i razdaljina:
BC' = ct + vt = (c + v)t = 2ct1 , također je i BC = ct - vt = (c - v)t = 2ct2 . Ako potražimo aritmetičku (A), geometrijsku (G) i harmonijsku (H) sredinu za BC' = 2ct1 i BC = 2ct2 možemo se uvjeriti da je
A = PC, G = BN i H = AC , tj da važi ova relacija: A *H = G2.

Ako mi možete osporiti sljedeću jednakost, onda ste mi time osporili i sve što sam do sada ispisao:
Ako prethodnu jednakost niste u stanju osporiti, onda je još jednom provjerite i uvjerite se također da dužinu BN = CT A. Ajnštajn obilježava sa 2ct' , H. Lorenc sa (x' + vt').
Naravno, Ajnštajn za svoje t' koristi ovu istinu , a Lorentz koristi svoje:
Obje jednakosti su istinite, eksperimentalno provjerive, pokazive i dokazive - ali tumačenje tih jednakosti od strane A. Ajnštajna nije valjano.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 18:54

Citat:
Probajmo privući još zainteresovanih da bude življe.
@milan, neće se "kvalitetni" poznavaoci uključivati (radije će šutke pratiti temu)!
Jedini u BiH bio je naš Akademik, profesor fizike i matematike, pokojni Ljolje Krunoslav koji me bodrio da ustrajem pišući mi: "Rado čitam sve što mi pošaljete!" Ostali profesori i dan danas su "prezauzeti" obavezama ili nekim drugim ličnim interesovanjima koja istražuju.
@uzengija (kako si se samo sjetio "uzengije" kad ni volovskih kola nisi imao) ova tvoja misao me "stopirala" cijelu sedmicu:
Citat:
Sve ove slike, formule me zbunjuju?
Prosto nisam mogao vjerovati da sam postao tako loš učitelj. Preispitivao sam sebe i način kazivanja i predočavanja činjenica.
Mislim da ti je potpuno jasna ova slika sa elipsom. Na toj slici je . Ako uz pomoć algebre potražimo razliku duljina PC - PA imamo:.
Ako isto to 2l0 potražimo iz formule za aritmetičku, geometrijsku i harmonijsku sredinu, i to ove jednakosti: tako što ćemo obje strane podijeliti sa ct ( i malo "srediti") dobit ćemo isti izraz za 2l0 ovako:
.
Ova formula , navedena je uz proračun "paralelnog kretanja" svjetlosti u Michelson-Morly-jevom interferometru (MM eksperiment). Izmnožimo izraz na desnoj strani:.
Dobili smo isti algebarski izraz za 2l0 kao i u prethodnoj transformaciji. Potpuno iste algebarske transformacije "kriju se" i u Lorentzovim ("boost") formulama za transformaciju koordinata!
Iste veličine, sa istim značenjem, možeš pronaći i u zakonima puta jednakopromjenljivih kretanja!
,
.
Nikako da uskladim preopširnost (radi "dokazivanja") sa kratkim i cjelovitim tekstom. I jedan i drugi pristup imaju svoje manjkavosti.
Kada bi tvoj doktorski rad nosio naslov: "Kvadrivektori vrijeme-prostor" (tri vremenske i jedna prostorna koordinata) tek onda bih znao da "imam nadu" na podršku od strane profesora PMF u Tuzli!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 19:15

Možda su nekome pregledniji sažetiji, tabelarni pregledi, do sada pominjanih "Ajnštajnovih" veličina: 0 < v < c < ∞ ,
U sljedećoj tabeli, centralno mjesto zauzima Ajnštajnov vremenski interval 2t'. Pomnožimo li sve sa c dobit ćemo Ajnštajnovu veličinu za 2ct'. Ta veličina jednaka je Lorentzovoj veličini (x'+vt') i opet napomena: iako nose u literaturi i u mojim formulama istu oznaku (t') Lorentzovo t' i Ajnštajnovo t' imaju različite vrijednosti, različito trajanje. Ako upotrijebim indekse t'A i t'L onda je: 2ct'A = (c+v)t'L. O tome vodite računa kod korištenja sljedeće tabele (bilo da je koristite za Ajnštajnovo ct' i vt', bilo za Lorentzovo x' = ct' i vt') .

Sve navedene veličine možemo naći na ovakvoj geometriskoj slici, i to za svako moguće 0 < v < c <
Na slici je: PC = PN = ct = x , PB = PT = vt = ct/n , PA = vtv = vt/n = ct/n2 . AT = 2vt' (Ajnštajnovo t') i BN = CT = 2ct' (Ajnštajnovo t'). AC = 2lub]0 = 2ct0, AB = 2vt2, BC = 2ct2, BC' = 2ct1. Za Ajnštajnove dužine važi sljedeća proporcija:, ili isto to u drugačijem obliku:.
Albert Ajnštajn, navedenu istinu koristi kod priče o "dilataciji vremena" ili "kontrakcije dužina", tj koristi relativne odnose iz ovakvog algebarskog zapisa:.
Lorentzove dužine: PC = ct = x , PB = vt, BC = x-vt , CL = LN = x' = ct', BL = LT = vt' i BN = ct = x'+vt' = CT .

Lorentzova formula: transformiše dužinu x - vt = BC = 2ct2 = ct - vt u dužinu CL = LN = x' . Lorentzovu dužinu vt' možemo dobiti jednostavnim dijeljenjem x' sa n , ili ako istim postupkom transformišemo dužinu AB = 2vt2 . Na oba načina ćemo dobiti da je Lorentzovo vt' = LT = BL , tako da je Lorencovo x' + vt' = CT = BN .
Ta dužina odgovara veličinama iz druge Lorencove formule:.
Ni jedna od navedenih Lorencovih formula nije suprotna "klasičnoj fizici", Euklidovoj geometriji i matematičkoj logici.
Tek Ajnštajnova priča (govorni iskazi i tumačenja) daje im smisao koji nemaju u objektivnoj fizičkoj stvarnosti.
Provjerite i uvjerite se!

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 19:28

Profesori na PMF u Tuzli lako se mogu uvjeriti da u proračunu "paralelnog kretanja" svjetlosti u Michelson-Morlijevom interferometru postoje ove formule: i . Postoji i sljedeća formula:.
Pitanje: Zašto vam se "gadi" sabiranje prve dvije formule član po član?!

.
Zašto vam ova (moja) formula "ne valja", ne zaslužuje vašu pažnju:, a ova formula je "OK":.
Siguran sam da umijete provjeriti i tako se sami uvjeriti u istinitost ovog iskaza:.
U istom proračunu za "okomito kretanje" svjetlosti i interferometra izvedena je ova formula: i ona vam je dobra, a za isto to moja formula "ne valja":.
Isfrustriran sam zbog vašeg ignorisanja. .
Trenutno najboljeg stručnjaka na PMF u Tuzli za ovu oblast - Vedada Pašića - pitam:
ZAŠTO formule ispisane u udžbenicima valjaju, a moje (kojih nema u udžbenicima) za iste te veličine - ne vrijede!?

,


Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 19:48

Najposjećeniji članak u prošloj godini na mom blogu je:

“Policijski radar i Specijalna teorija relativnosti “. Pogodan je i za očiglednije pojašnjenje matematičkih i geometrijskih veličina u Ajnštajnovim i Lorencovim formulama.
Na sljedećoj slici „skriveni policijski posmatrači“ u tački O', pravca OO', uočili su objekat O koji pristiže brzinom v.

Početak posmatranja: Policajci šalju radarski signal brzinom c u susret objektu O , radarski signal presreće objekat u tački A ( O'A = ct1, OA = vt1 , odbijen u tački A , signal se vraća „posmatračima“ u O' nakon isteka vremenskog intervala 2t1, od momenta upućivanja, i pravi „prvi snimak“ . Kraj posmatranja.
Dok se radarski signal vraćao pošiljaocu objekat A se pomjerio u položaj P', OA = AP' = vt1, i u tom momentu objekat (auto) udaljen je od policijskog radra O'P' = P'O' = l0 = ct0. Istog momenta policijski radar šalje novi signal (brzinom c) koji presreće objekat (auto) u tački B pravca O'O nakon novog vremenskog intervala t2 i nakon povratka „posmatračima“ u O' ( BO' = ct2) pravi „drugi snimak“.
Na osnovu ova dva snimka auta (u tački A i tački B) , kompjuter računa: AB/t = v.
AB = AP' + P'B = vt1 + vt2 = v(t1 + t2) = vt = K°K' = ct1- ct2 = ctv.
Navedene dužine (u posljednjoj jednakosti) koristim za konstrukciju (upotreba šestara i lenjira) Ajnštajnovih dužina u STR i Lorencovih dužina (u Lorencovim formulama za transformaciju koordinata). Sama ta činjenica dovoljan je argument za tvrdnju: Albert Einstein nije dovoljno temeljito analizirao veličine u STR (vidi Ajnštajnov članak iz 1905.g)!


Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Admin on Fri 13 Jan 2012 - 20:10

Jednoliko i jednakopromjenljivo kružno kretanje

Obrtno kretanje – tijelo se obrće oko „ose obrtanja“ (osa obrtanja – zamišljen pravac kroz težište tijela).
Kružno kretanje – kretanje tijela (najčešće „materijalne tačke“ – težište tijela - zamišljena tačka tijela u kojoj kao da je smještena cjelokupna masa tijela) po kružnoj liniji – kružnici.
I kod obrtnog i kod kružnog kretanja jedna od značajnijih veličina za matematički (algebarski) opis tog kretanja je u g l o v n a b r z i n a – ω (omega) – pređeni (opisani) ugao u jedinici vremena (najčeššća jedinica vremena je jedna sekunda – 1s).
Ako za neko vrijeme t , tačka pređe (opiše) ugao onda je pređeni ugao u jedinici vremena:
1.) .
Kako se kod kružnog kretanja često posmatra i vrijeme jednog punog obrta T ( T – vrijeme jednog punog obrta, često se naziva i „period“ punog obrta) nekom brzinom v po kružnici dužine 2rπ ili uglovnom brzinom ω za puni ugao 2π (izražen u radijanima) onda su za matematički (algebarski) opis kružnog kretanja značajne veličine:
2.) i . Iz jednakosti 2r π = v·T imamo 2π/T = v/r = ω , iz koje slijedi da je: ω ·r = v , te pređeni ugao u jedinici vremena ω možemo iskazati na još jedan (algebarski) način
3.) . Iz ove produžene jednakosti možemo iskazati svaku pojedinačnu veličinu koju želimo (ω , v , r , , t , T , 2π ) pomoću ostalih veličina u toj jednakosti. Fizičke veličine,
po svojoj vrijednosti međusobnih relativnih odnosa,
slijede matematičke zakonitosti međusobnih relativnih vrijednosti,
odnosa matematičkih (algebarskih i geometrijskih) veličina.
4.) . Također, iz ove produžene jednakosti iskažite posebno koju god želite veličinu. Zabavljajte se i ”igrajte se jednakostima”, iznenadit će vas “neočekivana rješenja” i nove spoznaje. Pod korijenom je veličina koju koriste ”relativisti”.
. Uz poznate formule imate i “produžetke” (moje formule i moje “novosti”), istražujte ih, provjeravajte i pišite svoje vlastite “naučne članke” (produbljujući nove spoznaje). , (ar – radijalno ubrzanje, v – prosječna, srednja brzina kretanja (na primjer Zemlje oko Sunca), "linijska brzina",
γ = 6,67259∙10-11Nm2kg-2 , v∙T = 2rπ = nvtπ = ctπ.

Radijalno ubrzanje (kod Keplerovih zakona je to gravitaciono ubrzanje) i linearno ubrzanje (kod Keplerovih zakona je to tangencijalno ubrzanje) ne mijenjaju se istom brzinom. U tome “vidim” jedan od uzroka kretanja planeta po eliptičnim putanjama (različitim brzinama tokom kretanja po elipsi).
Hajgensova formula: , , a ovo je već "moj patent": 2r = ct,
i (to nema u udžbenicima).
PA =vt_v i PC = ct , PT = PB = vt. Čitajte, provjeravajte, istražujte!
.
Jednolika i jednako promjenjiva, pravolinijska i kružna, oscilatorna i talasna, moguće je tretirati na jednoobrazan način. Šta ćemo “korigovati” kod Njutna, a šta kod Ajnštajna formulisat će “mlađi od mene”. “Relativistička algebra” daje temelj za pomirenje (kvantne i talasne) “Njutnove” i “Ajnštajnove” fizike. Relativizirajte sile i akceleracije, a ne mase, prostor i vrijeme!

Za navedene relativne odnose među veličinama jednolikog kružnog kretanja važno je shvatiti da su tačne (istinite) za uslove „ravnoteže sila i kretanja“ („stabilno stanje“), odnosno , vrijede za „trenutne vrijednosti jednako promjenljivih kretanja” („ trenutna promjenljiva stanja“).
Za sljedeće relacije: mv2∙2a0 = mc2 ∙ar ) molim mlade i „bistrooke“ (buduće profesore matematike i fizike) – pomozite mi u razmatranju i analizi navedenih relacija.

I najstručnijem poznavaocu jednolikih i jednakopromjenljivih (pravolinijskih ili kružnih) kretanja ponekad treba skrenuti pažnju na jednostavne proporcije:
2r : c = c : a0 = t , 2r : v = v : ar/2 = n∙t.

Najjednostavniju povezanost sa veličinama iz inercijalnih kretanja naći ćete uz pomoć ove jednakosti: . Dvostruke vrijednosti odgovaraju inercijalnim kretanjima, a polovine jednakopromjenljivim kretanjima.

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Re: Pitanja iz i o STR - na eAkademik

Komentar  Sponsored content


Sponsored content


Na vrh Go down

Stranica 1/2 1, 2  Next

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu