Albert Einstein - Relativnost istodobnosti

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

Albert Einstein - Relativnost istodobnosti

Komentar  Admin on Thu 17 Sep 2009 - 16:19

Relativnost istodobnosti - dvije slične, ali, ipak, različite, verzije
Albert Einstein koristi brzinu svjetlosti - c - u odnosu na pružni nasip ("mirujući" - K°- koordinatni sistem, poredbeni ISR), dok u odnosu na voz ("pokretni - K' - koordinatni sistem, posmatrani ISR) opisuje brzine (c+v) i (c - v) ;
Leopold Infeld ( Ajnštajnov dugogodišnji saradnik i prijatelj) koristi brzinu - c - u odnosu na voz (pokretni ISR), dok u odnosu na pružnoi nasip (nepokretni ISR) koristi brzine (c+v) i (c-v).
Oba opisa su moguća u fizičkoj stvarnosti, jedan ili drugi, ali nikad i jedan i drugi u istom fizičkom sadržaju.

Ajnštajnov opis
Albert Einstein (“Moja teorija”, poglavlje “Relativnost istodobnosti”, strana 29.)piše:
„Dosad smo naše razmatranje vezivali za određeno referentno tijelo, uz „pružni nasip“. Neka sad po pruzi vozi jedan vrlo dugi vlak stalnom brzinom v, u smjeru prikazanom na crtežu 1.
Ljudima koji putuju u tom vlaku bit će od koristi ako vlak smatraju krutim referentnim tijelom (koordinatnim sustavom); oni sve događaje promatraju u odnosu na vlak. Svaki događaj koji se zbiva duž pruge zbiva se također u nekoj određenoj točki vlaka. Definicija istodobnosti može se dati u odnosu na vlak točno na isti način kao i u odnosu na pružni nasip. No ovdje prirodno nastaje slijedeće pitanje:
Da li su dva događaja (na pr. Oba udara munja u A i B), koja su istodobna u odnosu na pružni nasip, istodobna također i u odnosu na vlak? Odmah ćemo pokazati da odgovor na ovo mora biti niječan.

Kad kažemo da su udarci munja A i B u odnosu na pružni nasip istodobni, to znači ovo: svjetlosne zrake što su pošle s mjesta udara munja A i B susreću se u središnjoj točki S dijela pruge A-B. No događajima A i B odgovaraju također i mjesta A' i B' na vlaku. Neka je S' središnja točka odsječka A'-B' vlaka u vožnji. Ova točka S' poklapa se doduše u trenutku udara munja (prosuđivano s pružnog nasipa) s točkom S, no i giba se brzinom v vlaka u desno (na crtežu). Kada opažač u vlaku u točki S' ne bi imao tu brzinu v, on bi trajno ostao u S i do njega bi u tom slučaju stigle istodobno svjetlosne zrake odaslane s mjesta udara munja A i B, znači obje ove zrake srele bi se točno kod njega. U stvarnosti, međutim, on juri (prosuđivano s pružnog nasipa) ususret zraki koja dolazi iz B, a bježi ispred zrake koja ga sustiže u A. Opažač će dakle vidjeti ranije zraku što polazi iz B negoli onu što polazi iz A. Opažači koji koriste željeznički vlak kao referentno tijelo moraju dakle doći do rezultata da se udar munje u B dogodio prije negoli udar munje u A. Izvodimo dakle važan zaključak:

Događaji koji su u odnosu na pružni nasip istodobni, nisu istodobni i u odnosu na vlak i obratno (relativnost istodobnosti). Svako referentno tijelo (koordinatni sustav) ima svoje posebno vrijeme; vremenski navod ima smisla samo tada ako je navedeno referentno tijelo na kojeg se taj navod odnosi“. (kraj citata)

Citirani tekst Alberta Einstein-a upućuje svakog „mislećeg čitaoca“ da uoči sljedeće Ajnštajnove tvrdnje u tom tekstu :

1.) Brzina svjetlosti u K° (K0 - "nepokretni koordinatni sistem" - „pružni nasip“) u odnosu na K0 i u odnosu na K' (K' „pokretni koordinatni sistem“ - "Ajnštajnov voz", sa dva vagona), zavisit će od međusobnog relativnog kretanja svjetlosti i ( K° ili K') sistema. Brzine c i v se obistinjuju u "nepokretnom sistemu".

1.a) Ako se kreću po istom pravcu i u istom smjeru onda je njihova međusobna relativna brzina (c-v), a kada se kreću po istom pravcu a u različitim smjerovima onda je njihova relativna brzina (c+v).

1.b) Jednake razdaljine AS = SB = A'S' = S'B' = l0 svjetlost prelazi za različita vremena, u zavisnosti od relativne brzine svjetlosti i sistema K': l0/(c-v) = t1 i l0/(c+v) = t2. Ako to tvrdi Ajnštajn, zašto onda ne shvatimo to tako i kod primjene postulata 2 STR?!

Te Ajnštajnove postavke su istinite i takve postavke primjenjujemo na sva relativna kretanja.
Naglašavam i sljedeće zapažanje:
2.) U zavisnosti gdje postavimo te posmatrače,
2.1) Ima beskonačno mnogo „posmatrača“ u K° koji će navedene udare munja:
a) vidjeti istovremeno i b) neće vidjeti istovremeno; i
2.2) Ima beskonačno mnogo "posmatrača"u K' koji će navedene udare munja:
a) vidjeti istodobno i b) neće vidjeti istodobno.
Ovo navedeno (pod 2) ukazuje na Ajnštajnovu površnost u razmatranju i analizi pojma „relativnost istodobnosti“. Samim tim „važan zaključak“ Alberta Ajnštajna ( „Događaji koji su u odnosu na pružni nasip istodobni nisu istodobni i u odnosu na vlak i obratno“ ) je i površan i netačan. Iz ovakvih nepreciznih (netačnih) Ajnštajnovih izjava takođe slijede neprecizni i netačni zaključci o pojmovima prostor i vrijeme.


Admin: komentar modifikovan dana: Tue 27 Jul 2010 - 0:24; prepravljeno ukupno 7 puta

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Leopold Infeld - Relativnost istodobnosti

Komentar  Admin on Thu 17 Sep 2009 - 16:22

Leopold Infeld ( Ajnštajnov dugogodišnji saradnik i biograf) ima sličan opis za uvođenje pojma „relativnost istodobnosti“ (koji se samo u početnom detalju razlikuje od Ajnštajnovog opisa i u definisanju sistema u kojem je obistinjena brzina svjetlosti c):

„Iz sredine voza (pokretni sistem) pošaljemo, u jednom trenutku, dva svjetlosna zraka u suprotnim smjerovima. Pošto je brzina svjetlosti (c) konstantna za unutrašnjeg posmatrača, u njegovom će sistemu ova dva svjetlosna zraka dosegnuti suprotne zidove u isto vrijeme i za njega će ova dva događaja (padanje svjetlosnih zraka na suprotne zidove) biti jednovremena. Šta je sa posmatračem napolju (na zemlji)? I za njega je brzina svjetlosti c konstantna u njegovom sistemu; ali, posmatrajući voz, on vidi da jedan zid bježi od svjetlosti, a drugi da se kreće ususret svjetlosti. Prema tome, za njega će se jedan svjetlosni zrak prvi sresti sa zidom, a nešto docnije će se sresti sa zidom svjetlosni zrak koji se udaljava od njega. Ovo vodi ka neizbježnom zaključku da dva događaja jednovremena u jednom sistemu nisu jednovremena za posmatrača u drugom sistemu koji se u odnosu na prvi kreće ravnomjerno.

Eto, zaista, revolucije u našoj navici mišljenja i u našoj upotrebi jezika. Rečenica: „Dva događaja su se odigrala u isto vrijeme“, besmislena je ako ne označimo, ili bar ne nagovijestimo, sistem na koji se pozivamo. Razlika u procjeni između unutrašnjeg i spoljašnjeg posmatrača (voz-zemlja) mora se pripisati njihovoj upotrebi raznih časovnika, pošto oba sistema imaju svoje sopstvene časovnike“.

I Leopold Infeld u svom opisu pojma “relativnost istodobnosti” koristi relativne brzine svjetlosti (c+v) i (c-v) . Također ni Leopold Infeld ne koristi više posmatrača (već samo po jednog posmatrača u oba ISR). Rečenica: “Razlika u procjeni između unutrašnjeg i spoljašnjeg posmatrača (voz-zemlja) mora se pripisati njihovoj upotrebi raznih časovnika, pošto oba sistema imaju svoje sopstvene časovnike”, ničim nije opravdana (promašena, proizvoljna i improvizovana misao, izjava). Također izjava "Pošto je brzina svjetlosti (c) konstantna za unutrašnjeg" , je takođe proizvoljna izjava, ničim određena (osim njegovom voljom da tako izjavi).
Napomena: U fizičkoj stvarnosti možemo pronaći konkretne primjere prostiranja svjetlosti u skladu sa Ajnštajnovim opisom (c = c u odnosu na pružni nasip) ili u skladu sa Infeldovim opisom (c = c u odnosu na "pokretni sistem"), ali nikad i jedno i drugo, dakle samo jedno ili drugo!
Na osnovu ovako izvedenog pojma “Relativnost istodobnosti” u pojmove STR o prostoru i vremenu Ajnštajn i relativisti uvode nove postavke i tvrdnje (kao da je navedena izvedba pojma “relativnost istodobnosti” nesporna i čista fizička istina). Prihvatiti ovakve površne opise i tvrdnje u izvođenju značajnih pojmova kao što su prostor i vrijeme zaslužuje svaku kritiku ( neozbiljno, neodgovorno, nenaučno, površno, pogrešno,…).

Admin
Admin

Broj komentara : 79
Join date : 2009-08-21

Vidi profil korisnika http://einstein-ba.bosnianforum.com

Na vrh Go down

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu